Infrastruktura na stadionima, uslovi koje igrač ima u trenutnom klubu, imidž lige i samog kluba, ali i države u cjelini, ugled i uspjesi reprezentacije, samo su neki od ključnih parametara koji uveliko kroje tržišnu cijenu jednog fudbalera.
Upravo zbog toga igračima iz BiH, bez obzira na talenat i kvalitet, vrijednost poraste tek nakon odlaska u inostranstvo. Jedan od svježijih primjera je Riad Bajić, bivši fudbaler Željezničara, a sada član Konjaspora. Reprezentativac BiH napravio je za bh. uslove fantastičan transfer od 500.000 evra, ali već sada nakon samo godinu i po dana provedenih u Turskoj njegov menadžer Hadis Zubanović predviđa da bi u skoroj budućnosti iz Konjaspora mogao preći u neku od liga petica za četiri-pet miliona evra. U poslijetratnoj istoriji javnosti je najupečatljivija priča o Edinu Džeki, koji je sa “Grbavice” otišao gotovo za nekoliko desetina hiljada KM i poslije napravio jedan od najvrednijih transfera svih vremena u Evropi. Zubanović objašnjava da je za prodaju igrača neminovan kvalitet, ali da cijenu uveliko određuje i niz drugih okolnosti.
“O tome šta sve određuje cijenu moglo bi se govoriti danima. Stadion na kojem igrač igra, trenutna plata u klubu, kvalitet lige, uspjesi reprezentacije… Dešavalo nam se da dovedemo ljude da gledaju nekog igrača, a oni već na poluvremenu odu jer prokišnjava, jer duva vjetar, jer je nezanimljiva utakmica… Neki su nam znali govoriti da ih zovemo kada dođe nova generacija igrača. Iako je kvalitet igrača presudan, skauti ipak gledaju sve – od uslova u kojima stasava igrač pa do atmofere na stadionu tokom utakmice”, rekao je Zubanović.
On je na slikovit način opisao nagli skok vrijednosti jednog igrača kada promijeni klub.
“To vam je rekao bih kao kad ručate u nekom vrhunski uređenom restoranu ili nekom, hajmo to reći, prosječnom objektu. Vjerovatno ćete isto jelo u ova dva objekta potpuno različito platiti, jer ambijent, usluga i ugled uveliko utiču”, pojašnjava Zubanović.
Trenutna primanja takođe su bitna, a ponekad i sam igrač, odnosno neke njegove želje mogu poprilično doprinijeti kreiranju cijene.
“Nezahvalno je govoriti o novcu, ali na primjer Bajić je u ‘Želji’ igrao ‘za kikiriki’, a sada je stvar diametralno različita. Godišnji budžet Konjaspora je oko 20 miliona eura, a ‘Želji’ milion i po KM i logično je da kada kupujete igrača iz ova dva kluba cijena neće biti ista. I igraču se tada nude drugačiji uslovi. Nije ni približno isto kada igrač dolazi iz turske lige, gdje primjera radi tamošnji savez za svaku pobjedu klubove nagradi sa po 400.000 eura. Za titulu je nagrada i nekoliko miliona, a kod nas šampion dobije desetak hiljada KM i pehar sa Baščaršije”, tvrdi Zubanović i dodaje:
“Sve zavisi i od toga da li fudbaler želi ići iz kluba. Onda njegova vrijednost može i da padne. Zavisi i zbog čega želi otići, da li zbog napretka ili nesuglasica s nekim ili nekog trećeg razloga pa eventualno i sam može napraviti određeni pritisak na klub da ga pusti.”
Cijenu vrtoglavo diže reprezentativna karijera, ali svakako i godine igrača. Ipak, ističe da je statistika na kraju neumoljiva, pa kvalitet prevagne bez obzira na sve eventualne otežavajuće okolnosti.
“Nama je nakad prodaja igrača iz BiH ravna naučnoj fantastici. Ruku na srce, malo je tokom sezone vrhunskih i trkačkih utakmica u našoj ligi, na kojoj možete dovesti ljude da se uvjere u kvalitet. Nakada je čak upitno hoćemo li dobiti ulaznice za utakmicu”, kaže Zubanović.
Pasoš i podneblje iz kojeg dolazi igrač veome često su glavna prepreka za uspješno obavljanje posla.
“Bh. pasoš može biti i te kakva kočnica. Nažalost, naši igrači su stranci u Evropskoj uniji, a mnoge zemlje imaju stroge limite po tom pitanju. Njemačka i Belgija su nešto otvorenije, dok je u Španiji ili Italiji teže, a o Engleskoj da ne govorimo. Problem nam često predstavljaju i neke predrasude. Neki Balkan poistovjećuju s nekom mafijom, s nekim rizičnim i trusnim tlom, pa dok objasnimo da to nije tako prođoše nam svi vozovi. Sve su to neke prepreke s kojima se igrač i mi kao njihovi agenti borimo, ali na kraju svega kvalitet ipak presudi”, zaključio je Zubanović.
Krupa najinteresantnija
Hadis Zubanović, fudbalski menadžer, kaže da je od bh. klubova u posljednje vrijeme skautima najinteresantnija Krupa.
“Veoma često nas zovu i interesuju se za neke igrače iz Krupe. Imaju tri-četiri veoma zanimljiva imena za koje su se interesovali iz Njemačke, Italije, Turske, regiona… Razlog je to što je riječ o klubu koji radi sa mladima i stvara svoj kadar”, objašnjava Zubanović i dodaje:
“N/FS BiH treba da donese odluku kojom pet igrača iz vlastitog pogona svakog kluba mora biti u početnom sastavu jedne utakmice. Isto tako najmanje tri bi trebalo da budu mlađa od 21 godine.”
Kolašinac rizikuje
Odluku Seada Kolašinca da ne produži ugovor sa Šalkeom Hadis Zubanović je nazvao rizičnom, ali ukoliko sve protekne po planu to bi mu moglo donijeti angažman iz snova.
“S jedne strane veoma je opasno kada igrač ne produži ugovor jer u slučaju ne daj bože neke ozbiljnije povrede i pauze na neki duži period ostaje sam i nezaštićen, te karijera dolazi u pitanje. Sa druge strane, taj rizik ako sve protekne po planu daje mu odriješene ruke, status slobodnog igrača koji praktično može birati u koji će klub, Arsenal, Juventus, Bajer… To je mač sa dvije oštrice”, pojačnjava Zubanović.
Sa trenerima teže
Naći angažman trenerima mnogo je teže nego igračima. Gladaju se mnoge reference, a uslov je, između ostalog, i edukacija, odnosno posjedovanje licence.
“Jednom našem treneru je veoma teško da neđe neki inostrani angažman. Gledaju se internacionalno iskustvo, dosadašnji rezultati, koga je sve dosad trenirao… I kod njih pasoš igra veliku ulogu iako nije presudan kao u slučaju igrača. Trenerima posao otežava konkurencija, posebno iz Brazila, odakle dolazi jefina radna snaga, a na dobrom su glasu jer dolaze iz tog dijela svijeta za koji se misli da svi znaju igrati fudbal ili su dobri treneri”, ističe Hadis Zubanović.
(Nezavisne)
